Holografske optičke zamke :: HOLOGRAPHY - Laboratory for Quantum Optics and Lasers ::

HOLOGRAPHY - Laboratory for Quantum Optics and Lasers

Ljudi
Holo-art
Holo-industrija
Holo-zabava
Holo-patenti
Holo-linkovi
Holo-skupovi
Holopedija
Holo-štampa
Holo-nauka
Izvan holografije
Holo-pitanja
Contact

Laboratory for Optics and Lasers
Holography, Quantum optics, Laser development, LIDAR, Optical metrology - length standard and more to come!
laser.ipb.ac.rs



Dennis Gabor

9. Nov 2006.

Holografske optičke zamke

Firma Arryx je u stanju da manipuliše sa 200 mikroskopskih objekata

       Optičke zamke su relativno nova oblast u kojoj se koristi osobina svetlosti da vrši pritisak na predmete koje obasjava. Pritisak je izuzetno mali, tako da ga ne osećamo u svakodnevnom životu, ali ga je moguće detektovati pomoću preciznih i osetljivih merenja.

          U oblasti popularne nauke, često se pominje radiometar (Kruksov radiometar) - jednostavan uredjaj koji se sastoji od staklenog balona iz koga je ispumpan vazduh (i formiran delimični vakuum) i male vetrenjače sa četiri krila, smeštene na osovini unutar balona (videti zanimljiv članak na sajtu http://en.wikipedia.org/wiki/Crookes_radiometer ). Svako krilo je sa jedne strane ogledalski uglačano, a sa druge obojeno mat crnom bojom. Kada se osvetli, krila radiometra počinju da se okreću. U početku se mislilo da je to dokaz postojanja pritiska svetlosti, koji je različit na crnoj i ogledalskoj strani krila. Razlika pritisaka stvara moment sile, koji dovodi do okretanja.

         Kasnije je konstatovano da je u pitanju termodinamički efekat, jer se tamna strana greje više od reflektujuće, što stvara razliku temperatura zaostalog gasa u cevi sa jedne i druge strane krila. To i dovodi do okretanja. Da je to zaista tako, pokazano je uspostavljanjem ultravisokog vakuuma unutar radiometra. Tada su krila prestala da se okreću.

         Ipak, pritisak svetlosti postoji, ali je toliko mali da nije u stanju da dovede do rotacije, velikog objekta kao što su krila radiometra. Druga je stvar sa mikroskopskim objektima, kao što su čestice prašine ili ćelije mikroorganizama. Pritisak je tada dovoljan da vrši primetno mehaničko dejstvo.

         Pokazano je da u fokusu laserskog snopa, pritisak deluje tako da ne dozvoljava česticama da napuste svetlosni snop - ponaša se kao neka vrsta zamke (optical trap). Ovo ima značajne implikacije za bionauke, jer je moguće, u bukvalnom smislu reči, zarobiti pojedinačnu ćeliju i vršiti bio-hemijska ispitivanja.

        Firma Arryx je razvila holografski uredjaj, koji istovremeno formira nekoliko stotina optičkih zamki, kojima se nezavisno može manipulisati. Ovako konfigurisane zamke dobile su naziv optičke pincete (optical tweezers), jer je ćelije moguće zarobiti i po želji pomerati.

       Princip rada ovakvog uredjaj je zasnovan na upotrebi prostornih modulatora svetlosti, koji predstavljaju male LCD ekrane, na kojima svetlost difraktuje. Kontrolom svakog piksela ekrana, moguće je kontrolisati svetlosni snop i razdeliti ga na stotine, fokusiranih snopova, koji svaki pojedinačno formiraju optičku zamku.

       Detaljnije o firmi pogledati na sajtu www.arryx.com .

Dr. Dejan Pantelić
9. Nov 2006.

NEW

Hologrami koji se mogu upisivati i brisati
Denisjuk, Juri Nikolajevič (1927, Soči - 2006)
Kosmos u orahovoj ljusci
Pitanja koja nam ponekad postavljaju
Nils H. Abramson
3D
Dennis Gabor
Darko Vasiljević
Laserska mikrotoma
Kvantna holografija
executed at 0.0071s